Summi1
Summit2

Marko Rizov, Transfera: Lideri će biti oni koji spajaju inovacije sa znanjem i primenom u praksi

LOGISTIČKI PUTOKAZ

Intervju

15.08.2025

U vremenu kada se globalna logistika menja brže nego ikada, domaća kompanija Transfera za transport i logistiku se pozicionirala kao jedan od lidera regionalnog tržišta, poznata po inovacijama, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudi. Marko Rizov, direktor drumskog transporta kompanije Transfera, u industriji je od vremena kada je Srbija tek hvatala korak sa Evropom. Danas, kroz inovacije, digitalnu transformaciju i Transfera Akademiju talenata, gradi sisteme i ljude koji postavljaju nove standarde. U razgovoru za naš portal, Marko govori o najvećim izazovima industrije, promenama u zahtevima klijenata, ključnim tehnologijama i inovacijama koje će oblikovati logistiku u godinama koje dolaze, ali i deli lična iskustva koja su oblikovala njegov profesionalni put.

Priredila: InStore redakcija

Koji su trenutno najveći izazovi s kojima se industrija logistike suočava? 
Logistika danas funkcioniše u izuzetno dinamičnom okruženju koje traži stalnu prilagodljivost. Među najvećim izazovima izdvojio bih geopolitičke sukobe, koji otežavaju ili onemogućavaju realizaciju transporta na ili kroz pogođena područja, što nas primorava da osmišljavamo alternativne rute i nova logistička rešenja. Na globalnom nivou, industrija se suočava i sa ubrzanom digitalnom transformacijom, uključujući uvođenje sistema ICS2 i NCTS5, koji bi trebalo da unaprede prekogranično kretanje robe, a u čiju implementaciju značajno ulažemo kroz razvoj našeg IT sektora. Istovremeno, rast troškova, nepredvidive cene goriva i inflacija otežavaju balans između onoga što klijenti očekuju i onoga što tržište može da isprati. Rokovi su sve kraći, zahtevi sve češći, a standardi stroži, od granica do ekoloških rešenja. U takvim okolnostima, uspeh zavisi od spremnosti da brzo reagujemo, da slušamo potrebe klijenata i da ulažemo u ono najvrednije što imamo, ljude i znanje.

Da li primećujete značajne promene u zahtevima klijenata i potrošača? Kako se prilagođavate tim promenama?
Razvoj online kupovine potpuno je promenio očekivanja, danas krajnji korisnik želi da poruči robu iz udobnosti svog doma i da je dobije što je brže moguće, uz potpunu transparentnost praćenja. To je otvorilo prostor za specijalizovana E-commerce rešenja, u kojima je Transfera pionir u regionu. Kreirali smo poseban sektor koji objedinjuje transport, carinjenje, skladištenje, sortiranje i ekspresnu dostavu, i danas, u saradnji sa vodećim globalnim platformama, isporučujemo i do 50.000 paketa dnevno. Takođe, globalna kriza donela je i usitnjavanje pošiljaka, umesto velikih porudžbina, sve češće se traže manje količine, ali uz ista tranzitna vremena i kvalitet. Odgovor na to bio je formiranje posebnog tima i integracija sa našim partnerima, kako bismo zadržali efikasnost i fleksibilnost. 

Koje tehnologije trenutno imaju najveći uticaj na logistiku? 
Tehnologije koje danas imaju najveći uticaj na logistiku su upravo one koje nam pomažu da radimo pametnije, brže i sa više kontrole, posebno u sektoru drumskog saobraćaja. U centru promene je veštačka inteligencija, koja omogućava precizniju procenu vremena isporuke, optimizaciju ruta i rano uočavanje potencijalnih problema. Robotska automatizacija unapređuje efikasnost skladišnih procesa, dok cloud i edge computing obezbeđuju brz pristup podacima i sinhronizaciju timova u realnom vremenu. Istakao bih i Big Data i BI alate, koji nam omogućavaju da sve ove tehnologije pretočimo u konkretne uvide koji nam, na kraju dana, pomažu da donesemo pametnije odluke, smanjimo kašnjenja i povećamo kvalitet usluge. 
Prigrlili smo sve te inovacije jer one više nisu budućnost, već svakodnevni alat za konkurentnost.

Automatizacija i digitalni alati značajno olakšavaju i ubrzavaju procese, međutim, nijedan sistem ne funkcioniše bez ljudi koji ga pokreću.

Kako vaša kompanija integriše digitalizaciju i automatizaciju u svoje procese?
Naš pristup u objedinjavanju pomenutih procesa se zasniva na kombinaciji internog razvoja i pametne integracije sa eksternim sistemima. Interno, razvijamo softverska rešenja za upravljanje pošiljkama, skeniranje, rutiranje i dvosmernu komunikaciju sa partnerima u realnom vremenu, a istovremeno koristimo AI za klasifikaciju paketa, procenu rizika i automatsko izveštavanje. Kroz API-je i webhook integracije povezani smo sa carinskim platformama, e-commerce portalima i kurirskim servisima, dok Power BI i data warehouse koristimo za praćenje performansi i donošenje odluka na osnovu podataka. U praksi, sve to znači veću tačnost, bolju kontrolu procesa i više vremena za strateški razvoj.

Da li verujete da će ljudski faktor uvek biti ključan u logistici, bez obzira na stepen automatizacije? Ako da, zašto?
Iako tehnologija sve više oblikuje savremenu logistiku, ljudski faktor će zauvek ostati njen ključni oslonac. Automatizacija i digitalni alati značajno olakšavaju i ubrzavaju procese, međutim, nijedan sistem ne funkcioniše bez ljudi koji ga pokreću. U Transferi, preko 550 zaposlenih svakodnevno donosi ključne operativne i strateške odluke, rešava izazove na terenu i neguje odnose sa klijentima. Od IT stručnjaka i carinskih operatera, do timova zaduženih za planiranje i operativnu podršku, svi imaju nezamenjivu ulogu u izgradnji stabilnog, pouzdanog i fleksibilnog logističkog sistema. Da, tehnologija nam omogućava da budemo brži i precizniji, ali ljudi su ti koji donose razliku. Zato, verujem da upravo u spoju pametnih rešenja i ljudskog faktora leži budućnost logistike.

Koliko je održivost prioritet u vašem radu i koje korake preduzimate ka zelenijim rešenjima?
U Transferi smo ponosni što kroz svoj svakodnevni rad integrišemo održive prakse u sve segmente logističkog lanca. Poseban akcenat stavljamo na intermodalni transport, kao strateški pravac koji podrazumeva preusmeravanje transportnih jedinica sa drumskog na železnički saobraćaj, čime direktno doprinosimo smanjenju emisije CO₂ i povećanju efikasnosti. Naš princip rada podrazumeva korišćenje vozila sa Euro 6 motorima, a dodatnu uštedu goriva i smanjenje zagađenja postižemo kroz ECO-driving obuke za vozače i korišćenje TIR parking prostora unutar našeg kompleksa. U skladištima koristimo LED rasvetu, reciklabilne materijale i više od 100 električnih viljuškara, od kojih četvrtina koristi LION tehnologiju, dok su solarni paneli već u fazi instalacije na krovu našeg centralnog logističkog objekta. Sve ove inicijative sprovodimo s uverenjem da održivost nije alternativna opcija, već neophodna odgovornost prema partnerima, zajednici i okruženju u kojem poslujemo.

Gde vidite logističku industriju za 5 ili 10 godina? Šta smatrate ključnim inovacijama koje će oblikovati budućnost logistike?
Imajući u vidu brz razvoj tehnologije i veštačke inteligencije, uveren sam da nas čeka nova era logistike. Videćemo još širu primenu autonomnih vozila na dužim relacijama i dronova koji će robu donositi direktno na kućnu adresu, čineći isporuke bržim, jednostavnijim i pristupačnijim. Veštačka inteligencija postaće naš svakodnevni saveznik, od predviđanja potražnje i optimizacije ruta, do automatizacije skladišta i preciznog upravljanja zalihama. Ipak, tehnologija sama po sebi nije cilj. Njena prava vrednost biće u tome što će ljudima olakšati posao, kompanijama omogućiti da rastu, a krajnjim korisnicima pružiti iskustvo dostave kakvo do sada nismo poznavali. Lideri budućnosti biće oni koji već danas spajaju inovacije sa znanjem i sposobnošću da ih primene u praksi.

Ponosan na razvoj logistike u Srbiji
Šta vas je lično privuklo ovoj industriji? 
Još tokom studija moji profesori su mi savetovali da razmislim o karijeri u logistici, jer je tada, oko 2010. godine, to bila izuzetno mlada industrija kod nas. U poređenju sa Evropom, kaskali smo značajno, savremena logistička rešenja praktično nisu postojala, a lanci snabdevanja bili su tek u povoju. Upravo me je fasciniralo kako u razvijenim sistemima sve funkcioniše, neko napravi plan, postavi proces i on se besprekorno odvija, bilo da je reč o vozovima, kamionima ili kompleksnim transportnim mrežama. Ta fascinacija me je i odvela na Saobraćajni fakultet, a potom i u karijeru posvećenu ovoj industriji. Danas, nakon 15 godina, ponosan sam što je logistika u Srbiji rame uz rame sa Evropom, pre nego bilo koja druga privredna grana.