Žitarice su poskupele na 112,6 bodova, što je povećanje od 0,8 bodova ili 0,7% u odnosu na januar, ali i dalje niže u poređenju sa februarom 2024. godine, kada su bile više za 1,2 boda (1,1%).
Izvozne cene pšenice porasle su iz meseca u mesec, podstaknute smanjenjem domaćih zaliha u Rusiji, što je ograničilo izvozne količine i preusmerilo potražnju ka drugim dobavljačima, dodajući pritisak na globalne cene. Dodatni faktor rasta cena su nepovoljni vremenski uslovi za useve u delovima Evrope, Rusije i SAD-a, navodi FAO.
Biljna ulja su poskupela za tri boda ili 2%, te je FAO indeks dostigao 156 bodova. Ovaj rast je podstaknut višim cenama palminog ulja, ulja od uljane repice, sojinog i suncokretovog ulja.
Mlečni proizvodi beleže značajan rast – za 5,7 bodova (4%) u odnosu na januar, te je FAO indeks u februaru iznosio 148,7 bodova, što predstavlja godišnji rast od 23,2%.
Cene mesa ostale su uglavnom stabilne u odnosu na januar, te je FAO indeks iznosio 118 bodova, uz neznatno smanjenje od 0,1 bod.
Međunarodne cene mesa peradi pale su zbog obilnih globalnih zaliha, prvenstveno zbog velike izvozne dostupnosti iz Brazila, iako su ptičji grip i trgovinska ograničenja u drugim zemljama proizvođačima uticali na tržište. Cene svinjskog mesa takođe su blago oslabile, pod pritiskom nižih cena u Evropskoj uniji. Nasuprot tome, cene ovčijeg mesa su porasle, podržane snažnom globalnom potražnjom, saopštio je FAO.
Šećer je u proseku poskupeo za 7,3 boda ili 6,6%, čime je FAO indeks u februaru dostigao 118,5 bodova, nakon tri uzastopna meseca pada.
Izvor: Bankar.me